Quantcast
NS seme

Završna konferencija projekta Laboratorije za zemljište i agroekologiju „Potencijali Republike Srbije u pogledu kvaliteta zemljišta za organsku poljoprivrednu proizvodnju“

Završna konferencija projekta Laboratorije za zemljište i agroekologijuZavršna konferencija projekta finansiranog od strane Uprave za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije (uz sufinansiranje  Instituta za ratarstvo i povrtarstvo), održana je u prostorijama Privredne komore Srbije u Beogradu 17. januara 2014. godine. Ovom prilikom je projektni tim Laboratorije za zemljište i agroekologiju Instituta za ratarstvo i povrtarstvo predstavio rezultate na čelu sa dr Jovicom Vasin, rukovodiocem projekta i Laboratorije za zemljište i agroekologiju.

Prezentaciji projekta su prisustvovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za poljoprivredno zemljište na čelu sa direktorom Zoranom Kneževićem, saradnik za organsku poljoprivredu pri Ministarstvu Jelena Milić, Agencije za zaštitu životne sredine (Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine), predstavnici Nemačke organizacije za tehničku saradnju (GIZ), predstavnici Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), Sekretarijata za zaštitu životne sredine AP Vojvodine, certifikacionih kuća za organsku proizvodnju, profesori sa poljoprivrednih fakulteta i Fakulteta za zaštitu životne sredine, proizvođači organskih poljoprivrednih proizvoda – učesnici projekta, proizvođači đubriva i supstrata, kao i drugi zainteresovani posetioci. 

Zoran Knežević, direktor Uprave za poljoprivredno zemljišteZoran Knežević, direktor Uprave za poljoprivredno zemljište, uputio je pozdravnu reč i otvorio konferenciju. Prema njegovim rečima od 3,8 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta, u Srbiji se nešto manje od 3 miliona hektara koristi u poljoprivredne svrhe. Oko 11% ukupnog poljoprivrednog zemljišta se ne koristi. ”Najmanje napuštenog zemljišta je u Vojvodini – oko 4%, dok je najlošija situacija u južnoj i jugoistočnoj Srbiji gde se oko 22% poljoprivrednog zemljišta ne obrađuje. Na ovakvo stanje su najviše uticali ekonomski i demografski faktori.

Dr Jovica Vasin, rukovodilac projekta, izjavio je da je cilj ovog projekta bila procena mogućnosti prevođenja napuštenog obradivog zemljišta u organsku proizvodnju, kao i utvrđivanje kvaliteta zemljišta koje je u organskoj proizvodnji, ali i da se usvoji sistem kontrole zemljišta i upotrebe đubriva od strane poljoprivrednih proizvođača. Dr Jovica Vasin je izneo rezultate analiza fizičkih, hemijskih i mikrobioloških osobina zemljišta u pet oblasti na teritoriji centralne Srbije. On je naglasio da su zemljišta u organskoj proizvodnji manje sabijena, što se može pripisati primeni organskih đubriva. Organska đubriva ne „hrane“ samo biljku nego i zemljište, tj. popravljaju strukturu zemljišta, a time utiču na rast i razvoj biljaka.

dr Jovica Vasin, rukovodilac projektaNa temu plodnosti zemljišta i đubrenja u organskoj proizvodnji govorio je prof. dr Petar Sekulić iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo. Cilj đubrenja je snabdeti biljku onim biogenim elementima kojih nema dovoljno u zemljištu, ali i da se zemljište obogati onim elementima čiji sadržaj nije u optimalnom nivou, stalno vodeći računa o fizičkim i hemijskim osobinama zemljišta. Principi na kojima se zasniva đubrenje u organskoj proizvodnji su: stanje hraniva u zemljištu, potrebe gajene biljne vrste i visina prinosa, uz zaštitu agrobiocenoze, a sve u cilju postizanja visokih i stabilnih prinosa dobrog kvaliteta. Višegodišnji usevi se ne mogu zasnivati pre nego što se uredi zemljište. Na osnovu rezultata projekta osnovne mere popravke zemljišta su:

–          kalcizacija (s obzirom da u centralnoj Srbiji preovladavaju kisela zemljišta), kojom se napuštena zemljišta dovode do neutralnosti ili slabe alkalnost;

–          humizacija (povećanje sadržaja humusa đubrenjem organskim đubrivima u većim količinama)

–          fosfatizacija (kojom se povećava sadržaj biljkama pristupačnog fosfora).

prof. dr Petar SekulićPovećanje plodnosti zemljišta primenom P i K vrši se isključivo na osnovu kontrole plodnosti zemljišta koja je definisana zakonom. Kao zaključak profesor Sekulić je naveo da finansijske podsticajne mere Ministarstva poljoprivrede imaju ključnu ulogu u razvijanju i odomaćenju organske proizvodnje kod nas.

O rezultatima analiza zemljišta na mikrobiološke karakteristike i sadržaj neorganskih i organskih zagađivača detaljno izlaganje je održala dr Jordana Ninkov. Da bi se zemljište koje je dinamičan, živ sistem, opisalo kao plodno osim povoljnih fizičkih i hemijskih osobina, prema dr Ninkov, ono mora da ima i dobre mikrobiološke osobine (prisutnost, brojnost i enzimska aktivnost mikroorganizama). Generalno gledano naša zemljišta imaju dobru mikrobiološku aktivnost. Da bi zemljište bilo plodno i pogodno ne samo za organsku poljoprivredu, već za proizvodnju zdravstveno bezbedne hrane uopšte, ono mora biti neopterećeno neorganskim i organskim zagađivačima. Od neorganskih zagađivača bitan je ukupan i biljkama pristupačan sadržaj teških metala koji biljka može da usvoji. Cd, Pb i Zn, koji su inače opasni za agroekosistem, nalaze se u dozvoljenim koncentracijama, dok je sadržaj Ni koji je prirodnog porekla u nešto povišenim koncentracijama kod određenog broja uzoraka. Kao preventivnu meru protiv nakupljanja Cu koji je antropogenog porekla u zemljištu, dr Ninkov je istakla širu edukaciju poljoprivrednih proizvođača o primeni bakarnih fungicida.

dr Jordana NinkovOd organskih zagađivača u okviru projekta su analizirani ostaci organofosfornih i organohlornih pesticida i prisustvo policikličnih aromatičnih ugljovodonika (PAH-ova). Organofosforni pesticidi nisu evidentirani ni u jednom uzorku zemljišta. Ostaci organohlornih pesticida (npr. DDT-a) i njihovih metabolita su se nalazili u niskim koncentracijama koje ne ugrožavaju poljoprivrednu proizvodnju. Ista situacija je bila i sa sadržajem PAH-ova u uzorcima. Zaključak je da je zemljište Srbije generalno gledano prema sadržaju opasnih i štetnih materija povoljno za organsku proizvodnju. Međutim, kako rezultati istraživanja pokazuju postoje lokaliteti i sa nepovoljnijom situacijom, te bi svaki proizvođač trebalo pre proizvodnje da izvrši analizu svoje parcele kako bi imao “čistu zemlju”, ali i čistu savest.

U publikaciji koja je nastala kao rezultat projekta, predočene su smernice nadležnim institucijama koje mogu da posluže kao osnova za donošenje preventivnih mera i mera popravke stanja. Nije dovoljno samo raskrčiti i uzorati napušteno obradivo zemljište i započeti organsku proizvodnju. Na osnovu istraživanja u ovom projektu, za očuvanje i unapređenje zemljišta pažnju treba usmeriti ka preventivnim merama, od kojih je jedna i blagovremeno ispitivanje kvaliteta zemljišta od strane ovlašćenih i akreditovanih laboratorija. Ukoliko se utvrdi da je napušteno obradivo zemljište ili zemljište koje je do sada bilo u konvencionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji pogodno za organsku proizvodnju, preporuka Ministarstvu poljoprivrede je da se omoguće organizacione i finansijske subvencije  proizvođačima u ruralnim krajevima Republike Srbije.

Pozivamo sve zainteresovane da se za detaljnije informacije obrate članovima projektnog tima Laboratorije za zemljište i agroekologiju Instituta za ratarstvo i povrtarstvo.

  Facebook photo gallery
NS SEME » Završna konferencija projekta Laboratorije za zemljište i agroekologiju „Potencijali Republike Srbije u pogledu kvaliteta zemljišta za organsku poljoprivrednu proizvodnju“