Quantcast
NS seme

Primena stajnjaka u Institutu

Primena stajnjaka u InstitutuPoslednja primena stajnjaka u Institutu bila je početkom devedesetih godina prošlog veka. Stajnjak se tada primenjivao u proizvodnji povrća i šećerne repe. Nikada pre i posle toga nije korišćen stajnjak u Institutu.

Primena stajnjaka u biljnoj proizvodnji ima poseban značaj, što je uslovljeno biološkim osobinama gajenih biljnih vrsta. Stajnjak se koristi isključivo kao osnovno đubrivo u ratarstvu i povrtarstvu. Značaj stajnjaka odražava se na fizičke, hemijske i biološke osobine zemljišta. 

Za đubrenje stajnjakom u ratarstvu i povrtarstvu najčešće se koristi goveđi i konjski stajnjak, a na manjim površinama (zbog malih količina) ovčiji i svinjski. Kvalitet stajnjaka zavisi od vrste domaćih životinja, prostirke i starosti đubriva. Konjski, ovčiji i goveđi stajnjak pogodniji su zbog većeg sadržaja suve materije. Često se kaže da su ovi stajnjaci „topli“. Svinjski stajnjak sadrži više vode, hladniji je i kiseliji, sporije se razlaže, pa je pogodniji za laka, peskovita zemljišta. Institut će sada primenjivati goveđi stajnjak iz Stanice za oplemenjivanje goveda, Bački Jarak. Obično se stajnjak u ratarstvu i povrtarstvu primenjuje u količini od 50-60 tona po hektaru svake četvrte ili pete godine. Neke biljne vrste povrća zahtevaju veću količinu stajnjaka, a posebno su veliki zahtevi biljaka pri proizvodnji u zaštićenom prostoru. Sve ovo zahteva tesnu vezu sa stočarskom proizvodnjom da bi se obezbedile velike količine stajnjaka.

Primene stajnjaka ove godine u Institutu biće na povrtarskim parcelama u količini od 40-50 tona po hektaru. U toku prve godine biljke koriste oko 50% hraniva, u toku druge 25%,  u toku treće 15%  i  u toku četvrte godine 10% hraniva.

Sada je pravi momenat za primenu stajnjaka posle pšenice i višeslojne obrade, a pre oranja. Cela površina će biti nađubrena uz pomoć savremenih prikolica za rasturanje stajnjaka, čija se količina može regulisati brzinom kretanja traktora.

Razlog primene stajnjaka na povrtarskim parcelama u Institutu je navodnjavanje. Dosadašnjom proizvodnjom u suvom ratarenju na pojedinim parcelama značajno se smanjio procenat humusa, što za posledicu ima i promenu hemijskih osobina zemljišta. U narednoj 2014. godini Institut planira uvođenje stočarstva (dotov junadi) u okviru Ogledne stanice za navodnjavanje u Srbobranu.

  Facebook photo gallery


NS SEME » Primena stajnjaka u Institutu