Dan prolećnog belog luka u Vrbici
Na severu Banata, u Vrbici, u subotu 4. avgusta, prvi put je održan Dan polja belog luka. Kako bi što bolje predstavili i promovisali svoje selo i prolećni beli luk po kom su nadaleko poznati, Udruženje žena „Gyongyvirag – Đurđevak“, Udruženje poljoprivrednih proizvođača „Tavaszi fokhagyma – Vrbički prolećni beli luk“ i Mesna zajednica Vrbice, organizovali su skup posvećen ovom povrću. Slušajući pripremljena predavanja, degustirajući tradicionalna vrbička jela s belim lukom i družeći se s ljubaznim domaćinima, posetioci su imali priliku da saznaju nešto više o belom luku, njegovoj proizvodnji, o lepotama ovog kraja i životu sela.
Pokrovitelji događaja su bili Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, Opština Čoka i vrbička udruženja. Podršku im je pružio i Institut za ratarstvo i povrtarstvo, u čije ime je prisustvovao Robert Nemeš, promoter zadužen za taj kraj koji je često na vrbičkim njivama.
Svečanost je otvorio predsednik Opštine Čoka, dipl. inž. Ferenc Balaž a goste su toplo dočekali i Marija Feher, predsednica Mesne zajednice i Udruženja žena i Mihok Ileš, predsednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača, iz Vrbice.
Održano je kraće savetovanje a predavači su bili dipl. inž. zaštite bilja i ovdašnji proizvođač belog luka Robert Koso i dr Jelica Gvozdanović-Varga, oplemenjivač iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu. Prisutne su upoznali s osnovnim principima uzgajanja ove povrtarske vrste kod nas i u svetu kao i specifičnostima u radu Vrbičana. U diskusiji su se svi složili da bez udruživanja, pokretanja prerade i naučne i državne podrške nema uspeha. Nakon savetovanja, kapije vrbičkih gazdinstava su se širom otvorile za posetioce a proizvođači su s ponosom pokazali ovogodišnji rod.
Ovi vredni ljudi iz godine u godinu, stotine godina unazad, gaje autentičnu autohtonu sortu prolećnog belog luka. Rezultat truda, ali i ljubavi vrbičkih paora, jeste beli luk izvanrednog kvaliteta. Ovaj skup u Vrbici, doduše prvi, ali s namerom da pređe u tradicionalni, pokušaj je da se tržište i potrošači iz regiona okrenu ka kvalitetu kakav se ne nalazi kod belog luka iz uvoza. Trud i gostoprimstvo domaćina to svakako zaslužuju.





